1767. godine graničari Švedske i Norveške odmjerili su snage u štafetnoj trci. Sto godina kasnije, 1861. godine, u Norveškoj je osnovan prvi klub "Trisil Rifl" da bi na Zimskoj olimpijadi 1924. godine u francuskom Chamoniu vojna patrola Francuske demonstrirala biatlon...

U engleskom Sandharstu, 3. kolovoza 1948. godine osnovana je Svjetska federacija biatlona i modernog petoboja (UIPM) sa 17 članica. Prvi predsjednik bio je Šveđanin Tom Vibom. Deset godina se čekalo na prvo veliko natjecanje. Svjetsko prvenstvo je održano 2. ožujka u austrijskom Zalfeldenu.

U međuvremenu ustanovljena su pravila za individualnu trku na 20 kilometara, samo u muškoj konkurenciji. Americki Skvo Veli, 1960. godine imao je čast ugostiti biatlonce i od tada, ovaj sport je na službenom programu Olimpijskih igara.

Sredinom sedamdesetih uvedena su i natjecanja u sprintu, ustanovljene male elektronske mete, a sve je kulminiralo na Kongresu 1980. godine u Sarajevu, kada su i žene dobile pravo nastupa. Sljedeće godine biatlonke su debitirale u Svjetskom kupu u češkom Jahimovu. Međunarodna biatlon Federacija (IBU), kao samostalna, ustanovljena je 1993. godine, sa sjedištem u Salzburgu. Danas Federacija ima 57 članova medu kojima je i Hrvatski biatlonski savez.

Kada dotrči do mjesta gađanja biatlonac se mora u kratkom vremenu prilagoditi od zadihanog skijaša do smirenog strijelca. Za manje od minute, koliko najčešće traje zadržavanje pred metom, biatlonac mora usporiti rad svoga srca sa od oko 180 do 200 otkucaja u minuti na oko 100 otkucaja, postaviti se u položaj za gađanje, napuniti pušku i ispucati svojih pet hitaca. Naravno, i pogoditi metu. U sprinterskim disciplinama puca se dva puta po pet metaka malog kalibra 22 sa udaljenosti od 50 metara. Promjer mete prilikom pucanja iz ležećeg stava je 45 mm, a kod stojećeg stava 115 mm. Minimalna težina puške je 3,5 Kg. U kombinaciji se također puca dva puta, a u individualnim i trkama masovnog starta četiri puta (dva puta ležeći, dva puta stojeći). Svaki član štafete (četiri natjecatelja) puca dva puta po jednom iz ležećeg i stojećeg stava.

Različite su kazne za promašaje. U sprinterskim, kombinacijskim, štafetnim i trkama masovnog starta svaki promašaj kažnjava se trčanjem kaznenog kruga od 150 metara. U individualnoj trci, na 15 i 20 km, za promašaj se dobija kaznena minuta.

Najjače biatlonske reprezentacije danas su Njemačka, Norveška, Francuska, Rusija i Švedska. Švedanka Magdalena Forsberg, živa legenda ovog sporta, je peterostruka uzastopna osvajačica najvećeg Kristalnog globusa - najvećeg odličja Svjetskog kupa. Na svakoj utrci Svjetskog kupa starta minimalno 100 natecatelja. Izizetak su trke masovnog starta gdje pravila dopuštaju sudjelovanje 25 najboljih na svijetu.

Direktan prijenos utrka najčešće se odvija na strelištu, gdje gledatelji imaju kompletni uvid u trenutni poredak na svakom prolazu. Trke u Njemačkoj u Oberhofu i Rupoldingu prati uživo i po 20 tisuća gledatelja, a atmosfera prilikom pucanja je kao na nogometnoj utakmici. Svaki uspješan hitac popraćen je povicima "Olem ole, ..."